Kolposkopija je medicinski postupak koji nam omogućuje detaljan pregled vrata maternice, rodnice i stidnice pod povećanjem pomoću posebno dizajniranog pokretnog mikroskopa, tzv. kolposkopa. Kolposkop je uređaj koji omogućuje povećanje slike i do nekoliko puta. Kada se promatra vrat maternice pričamo o kolposkopiji, dok se promatranje rodnice i vanjskog spolovila naziva vaginoskopija, odnosno vulvoskopija.
 
Zašto radimo kolposkopiju?
 
Kolposkopija je ključna prvenstveno u dijagnostici prekancerogenih promjena vrata maternice, zatim karcinoma te genitalnih bradavica. Nužno ju je učiniti ukoliko PAPA-test pokazuje određene abnormalnosti. U slučaju sumnjivih područja otkrivenih kolposkopijom, potrebno je uzeti uzorak navedenog tkiva (biopsija) radi daljnje analize. Pregledavanjem uzorka patolog donosi konačnu dijagnozu prema kojoj se planira daljnji medicinski postupak.

Kolposkopija pomaže u dijagnostici: 

• Prekancerogenih promjena vrata maternice i cervikalnih carcinoma
• Prekancerogenih lezija rodnice
• Prekancerogenih promjena vanjskog spolovila (vulve)
• Karcinoma rodnice i stidnice
• Genitalnih bradavica

Prije kolposkopije: 

• Prije zahvata izbjegavajte spolne odnose, nošenje tampona i korištenje vaginaleta.
• Nije potrebno doći natašte.
• Ukoliko mislite da postoji mogućnost trudnoće, obavezno informirati liječnika prije zahvata.
• Prijaviti alergije na lijekove, uzimanje lijekova poimenice te postoji li problem sa zgrušavanjem krvi.
• Ponijeti uložak sa sobom za odlazak kući nakon zahvata.

Kako se izvodi kolposkopija?
 
Kolposkopija je siguran, neinvazivan postupak, obično traje 10-20 minuta. Ginekolog koristi spekulum za prikaz vrata maternice, a zatim postavlja kolposkop ispred spekuluma za pregled.

Tri postupka tijekom kolposkopije su: premazivanje octenom kiselinom i Schillerovom otopinom, upotreba svjetlosnog filtera u boji radi dodatne evaluacije sumnjivih područja i biopsija sumnjivog područja radi patohistološke analize.

Premazivanje octenom kiselinom i Schillerovom otopinom
 
Nakon postavljanja kolposkopa u radnu poziciju i promatranja vrata maternice, prvo se vrat maternice premaže otopinom octene kiseline. Važno je napomenuti da process premazivanja za pacijenticu nije neugodan. Na područjima abnormalnosti epitela octena kiselina prodire u stanice i izaziva denaturaciju staničnih bjelančevina, što rezultira bubrenjem epitela koji postaje anemičan (tzv. "bijeli epitel"). Upravo ta područja koja ostaju bijela nakon primjene octene kiseline nazivaju se "acetobijeljenje", što ukazuje na pozitivnu octenu reakciju.

Značajne abnormalnosti epitela (drugi naziv za sluznicu) poput genitalnih bradavica, prekancerogenih ili kancerogenih promjena izazivaju jako "acetobijeljenje" s naglašenim i jasnim granicama prema zdravom epitelu. Nanošenjem Schillerove otopine na površinu pločastog epitela glikogen iz površnih stanica vezuje jod iz otopine, a epitel se boji u tamno smeđu boju – što je poznato kao jod pozitivna reakcija. Jod-pozitivna reakcija s velikom sigurnošću isključuje postojanje epitelne abnormalnosti stanica, a različite kombinacije ovih reakcija imaju različito značenje u procjeni promjena na površini vrata maternice. Abnormalan epitel je u pravilu bijele boje i ne prima jod – to su tzv. jod-negativne promjene.

Biopsija tkiva
 
Ukoliko ginekolog nađe sumnjiva područja, može učiniti biopsiju, što znači uzeti mali uzorak tkiva za patohistološku analizu. Ako je područje abnormalnosti manje koristi se oštar instrument za biopsiju i uklanja mali komadić tkiva, ukoliko postoji više sumnjivih područja radi se višestruka biopsija. Tijekom biopsije vrata maternice prema potrebi učinit će se i endocervikalna ekskohleacija ili endocervikalna kiretaža kada se uzima uzorak tkiva iz kanala vrata maternice koji nije vidljivim okom prilikom pregleda.

Prije same biopsije koristi se lokalni anestetik kako bi se nelagoda maksimalno umanjila. Ovisno o tipu biopsije mogući su lagani bolovi, pritisak ili grčevi koji vrlo brzo nakon zahvata nestaju. Pola sata prije zahvata pacijentica može uzeti analgetik po vlastitom izboru.

Priprema za kolposkopiju: 

1. Svlačenje vlastite odjeće te oblačenje jednokratne odjeće (po želji) za ginekološki pregled
2. Pražnjenje mokraćnog mjehura
3. Postavljanje pacijenta u tipičan ginekološki položaj
4. Postavljanje instrumenta pod nazivom spekulum u rodnicu radi prikazivanja grlića maternice
5. Postavljanje kolposkopa ispred ulaska u rodnicu (uređaj ne ulazi u rodnicu)
6. Kolposkopija – gledanje pod povećanjem, premazivanje, uzimanje biopsije s površine grlića ili iz kanala grlića
7. Premazivanje grlića posebnom otopinom te moguće postavljanje dugačke kirurške gaze u rodnicu radi zaustavljanja krvarenja (gazu pacijentica sama vadi prije spavanja)
8. Slanje uzetih uzoraka u laboratorij na patohistološku dijagnostiku

Nakon kolposkopije:
 
Bez restrikcija ako nije rađena biopsija.
U slučaju biopsije potrebno je izbjegavati nošenje tampona i spolne odnose tjedan dana.
Preporuča se nositi uloške zbog blage sukrvice ili tamnog iscjetka koji se očekuje u trajanju i do nekoliko dana.

Javiti se odmah liječniku u jednom od slijedećih slučajeva:

1. Jako krvarenje
2. Iscjedak s neugodnim mirisom
3. Jaka bol u donjem abdomenu
4. Visoka temperature uz zimicu i tresavicu

Rezultati kolposkopije i eventualne biopsije pomažu u određivanju daljnjih postupaka.